
Baš pregledavam internet, dok se moj antivirus pojavljuje i upozorava me na kibernetičke prijetnje koje će se povećati 2026. godine.
Pažljivije čitam o tim temama; zvuče zanimljivo, da - čula sam već o tim stvarima, ali do sada mi sve ovo zvuči vrlo apstraktno i ne osjećam se, ili bolje rečeno nisam se osjećala, pogođena time.
Ali i shvaćam: "Do sada" ne znači da će tako i ostati. Do sada Kibernetičke prijetnje su više bile rubne teme. Pogađali su više tvrtke ili IT‑stručnjake, već obične ljude u svakodnevnom životu.
Ali ključna promjena je, da su napadi sve manje tehnički, a sve više usmjereni na ljudsko ponašanje i to utječe na sve nas.
Dakle bi bilo dobro da ovo malo bolje pogledam, kako ne bih nasjedala na takve napade.
Evo što sam saznala o 4 moguća napada na koje me upozorava moj antivirusni program. Napadi generirani umjetnom inteligencijom. Ili bolje rečeno, to su prevaranti koji sve više koriste umjetnu inteligenciju za prevaru.
Koja su ta četiri sigurnosna trendova?
1. Provjera „osoba“ postaje novi standard
2. Povratna petlja umjetne inteligencije
3. Emocionalni inženjering
4. Browser (Preglednik) kao plodno tlo za prijevare
Digitalni sadržaji se 2026. mogu krivotvoriti toliko realistično da se samo gledanjem ili slušanjem više ne može pouzdano utvrditi je li osoba stvarna ili generirana umjetnom inteligencijom. Nekad je vrijedilo pravilo: ako nekoga vidim ili čujem, ta osoba je stvarna. To danas više ne vrijedi.
Primjer: Dobiješ video‑poziv od osobe koja izgleda i zvuči kao tvoj šef ili član obitelji. Traži od tebe da hitno napraviš uplatu ili pošalješ pristupne podatke zbog navodnog hitnog slučaja.
Video je tzv. deepfake – umjetno generirana, vrlo uvjerljiva imitacija stvarne osobe.
Na što paziti ili raditi?
Glas i lice više nisu dokaz.
Povjerenje samo po sebi više nije dovoljno.
Identitet se mora provjeravati.
Kod neobičnih zahtjeva uvijek koristi drugi način provjere (npr. povratni poziv na poznati broj)
Pritisak vremenom gotovo je uvijek znak opasnosti
Povratna petlja znači da sustav uzima vlastite rezultate i ponovno ih koristi, čime ih dodatno pojačava.
Kod umjetne inteligencije to znači:
Jedna AI stvara sadržaj
Druga AI taj sadržaj čita
Prihvaća ga kao činjenicu
Proces se ponavlja
Na kraju se netočna informacija počne doživljavati kao „potvrđena istina“, iako je izvorno izmišljena.
Primjer: Tražiš informacije o financijama ili zdravlju. Više AI alata daje vrlo slične odgovore, što djeluje pouzdano. U stvarnosti svi se oslanjaju na istu netočnu tvrdnju koju je u nekom trenutku izmislila umjetna inteligencija.
To je opasno, jer:
Pogreške se šire brže od ispravaka
Ponavljanja se zamjenjuje s istinom
Ljudi prestaju provjeravati izvore
Na što moraš paziti?
AI odgovori nisu izvori
Važne informacije uvijek provjeravaj na neovisnim, stvarnim izvorima
Poseban oprez kod novca, zdravlja i pravnih pitanja
Ne budi pre lijeni da potražiš važne informacije na izvornim stranicama.
Jer: Komfor zamjenjuje razmišljanje – i upravo to stvara rizik.
Emocionalni inženjering znači namjerno izazivanje osjećaja poput straha, krivnje, stresa ili sažaljenja kako bi se osoba navela na nepromišljene odluke.
To če se sve češće događati automatizirano, uz pomoć umjetne inteligencije koja u stvarnom vremenu reagira na tvoje odgovore.
Primjer: Dobiješ poruku da je tvoj račun navodno ugrožen. Ton poruke je hitan i paničan. Svaki tvoj odgovor dodatno pojačava emocionalni pritisak. Osjećaš stres – i reagiraš brže nego što razmišljaš.
Što je novo
Prijevare se prilagođavaju tvojem raspoloženju
Komunikacija djeluje osobno i empatično
Napad izgleda „ljudski“
Stoga oprez:
Jake emocije su signal za opasnost
Nikada ne donosi odluke pod pritiskom
Prekini komunikaciju ako postane emocionalno intenzivno
Nitko od nas ne bi trebao misliti da ga se ne može pogoditi: Tko misli da uvijek ostaje racionalan, podcjenjuje emocionalnu manipulaciju.
Naš Browser (Web‑preglednik) je jedno od glavnih sredstava napada – ne zato što je loše izrađen, nego zato što mu vjerujemo. Napadači to povjerenje sustavno iskorištavaju.
Primjer: tijekom pregledavanja interneta pojavi se prozor koji izgleda kao prava sigurnosna obavijest ili nadogradnja sustava. Dizajn i jezik djeluju potpuno legitimno. U stvarnosti se radi o lažnoj poruci koja te pokušava navesti na štetnu radnju.
Tipične metode napada
Zlonamjerne ili kompromitirane ekstenzije preglednika
Lažni prozori za prijavu
Krađa autentifikacijskih tokena umjesto lozinki
Na što moramo sve više paziti?
Instaliraj samo nužne ekstenzije
Nikada se ne prijavljuj putem skočnih prozora
Ažuriranja radi isključivo službenim putem
Osjetljive aktivnosti odvoji od običnog surfanja
Činjenica: Većina napada uspijeva zbog navike, komfora i lakovjernosti.
Činjenica je: većina napada ne uspijeva zbog (tehničke) genijalnosti napadača, nego zbog navike, komfora i lakovjernosti ljudi. Upravo to kriminalci i zlonamjerni akteri iskorištavaju.
Mnogi i dalje dijele previše informacija na internetu.
Ali ovo treba jasno reći:
Sve što kažemo, pokažemo ili objavimo na internetu može se iskoristiti protiv nas.
I još važnije: internet nikada ne zaboravlja. Ono što danas izgleda bezazleno, sutra može postati problem.
Zato su djeca i tinejdžeri posebno ugroženi. Njihova znatiželja, naivnost i manjak iskustva čine ih lakom metom. Internet im je uzbudljiva, zabavna i privlačna igra – ali zamke i opasnosti ne poznaju.
Nije problem u tome što koriste internet, nego što ne razumiju njegove posljedice.
Znanje mijenja sve.
Razumijevanjem ovih prijetnji postajemo oprezniji, donosimo sporije i promišljenije odluke te lakše prepoznajemo manipulaciju, pritisak i prijevaru.
Ne možemo ukloniti sve rizike – ali možemo biti bolje pripremljeni a to je najbolja zaštita.
Erstellt mit © systeme.io • Datenschutzerklärung • AGB