Snažan rast srebra

Do ljeta 2025. srebro je bilo relativno zanemareno tržište. Unatoč inflaciji i geopolitičkim napetostima, cijena je ostajala uspavana.

U rujnu se to promijenilo. Pritisci su postali vidljivi i srebro je reagiralo – kasno, ali jasno.

U jesen 2025. ponovno su u fokus došle geopolitičke teme:

• rastuća energetska nesigurnost

• napetosti oko važnih zemalja proizvođača nafte

• kontinuirani gubitak kupovne moći valuta

• nesigurnost oko količina proizvodnje i opskrbnih lanaca

• politički signali iz SAD-a koji su tržišta učinili teže predvidivima

Politički sukobi rijetko izravno utječu na srebro, ali gotovo uvijek neizravno kroz energiju i inflaciju. Cijene energije utječu na troškove proizvodnje, inflaciju i monetarnu politiku. Upravo tu nastaje veza sa srebrom.

Unatoč službenim pokušajima suzbijanja inflacije, jedno ostaje jasno:

• razine javnog duga su visoke

• prostor za daljnje podizanje kamatnih stopa je ograničen

• stvarni rast kupovne moći za štediše izostaje

Sve više sudionika na tržištu shvaća da papirnati novac dugoročno nastavlja gubiti vrijednost. Srebro na tu spoznaju reagira.

Ključna razlika u odnosu na zlato

Iako se srebro u prirodi pojavljuje češće nego zlato, dostupna količina srebra na tržištu je manja. Razlog je jednostavan: zlato se uglavnom skladišti i reciklira, dok se srebro velikim dijelom troši u industriji i time trajno nestaje iz tržišta.

Procjenjuje se da je većina ikada iskopanog zlata i danas dostupna, dok je velik dio srebra nepovratno potrošen. Zbog toga je investicijsko srebro danas rjeđe od investicijskog zlata.

Ovaj omjer čini srebro osjetljivijim na nestašice i nagle promjene potražnje nego zlato. Taj omjer se jasno vidi u grafiki za zlato-srebro-omjer.

Visok omjer ukazuje na to da je zlato vrlo skupo u odnosu na srebro, što može potaknuti investitore na prodaju zlata i kupnju srebra.

Nizak omjer znači da je srebro postalo skuplje u odnosu na zlato, što ukazuje na snažnu potražnju za srebrom.

Dok je u srpnju bilo potrebno 90 unci za kupnju 1 unce zlata, sada u siječnju treba samo 60 unci srebra za 1 uncu zlata.

Za razliku od zlata, srebro ima snažnu industrijsku komponentu.

Ako raste potražnja iz slijedeći sektora:

• energetike

• elektronike

• infrastrukture

• tehnologije

onda i raste i cijena srebra.

Ponuda se ne može brzo povećati. Otvaranje novih rudnika traje godinama, a reciklaža pokriva samo dio potreba. To tržište čini osjetljivim na nestašice.

Tržište srebra je relativno malo

Tržište srebra je malo u usporedbi s tržištima dionica ili obveznica. Već i umjereni pomaci u potražnji ili ponudi mogu dovesti do:

• snažnih skokova cijena

• visoke volatilnosti

• nervoznih tržišnih kretanja

Rast od rujna 2025. zato nije iznimka, već tipična reakcija uskog tržišta pod pritiskom.

Srebro ne bilježi snažan rast od rujna 2025. zbog puke špekulacije ili prolaznog trenda.

Tržište reagira na:

• političku nesigurnost

• energetske i inflacijske rizike

• ograničenu ponudu

• rastuću industrijsku potražnju

Cijena srebra je stoga manje uzrok, a više simptom napetog gospodarskog okruženja - povezan sa politikom, energijom i monetarnog sustava.

Budućnost cijene srebra

Direktno i bez uljepšavanja: Nitko ne može točno reći cijenu srebra unaprijed.

Ali može se reći što je realno, a što nije i u kojem smjeru su sile postavljene.

1. Trend je i dalje uzlazan – ali ne linearno

Rast srebra ne ide ravnom linijom. Ono što slijedi nisu stalni skokovi, nego:

• jaka volatilnost

• brzi padovi nakon snažnih rasta

• pa novi viši nivoi

To je normalno za malo i napeto tržište poput srebra.

2. Kratkoročno: korekcije su normalne

Nakon snažnog rasta:

• tržište se hladi

• špekulanti izlaze

• cijena se vraća unazad

To nije kraj trenda, nego njegovo čišćenje. Znači da tržište traži novu ravnotežu.

3. Srednjoročno: temeljni razlozi ostaju

Razlozi zbog kojih je srebro raslo nije nestalo:

• industrijska potražnja i dalje raste

• energetska tranzicija troši sve više srebra

• ponuda se ne može brzo povećati

• monetarna politika ostaje pod pritiskom

To su strukturni faktori koji će dugoročno utjecati na cijenu srebra. Da, prema gore.

4. Politika i geopolitički rizici ostaju faktor

Sukobi, energetska nesigurnost, nepredvidive političke odluke – to se neće „riješiti preko noći“.

Takvo okruženje:

• povećava volatilnost

• favorizira realne vrijednosti

• čini srebro osjetljivim, ali i traženim

5. Što je realno očekivati?

Realno je očekivati:

• daljnje snažne oscilacije

• faze stagnacije

• pa nove impulse prema gore

Nerealno je očekivati:

• stabilan, miran rast

• odsustvo korekcija

• „sigurnu“ kratkoročnu zaradu

U vremenima rastuće gospodarske i političke nesigurnosti plemeniti metali dobivaju na važnosti kao stabilna realna imovina. Dok središnje banke svoju dugoročnu zaštitu prije svega jačaju kroz zlato, istodobno raste interes velikih upravitelja imovinom (npr. osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, ETF-ovi) za srebrom.

Uz to, države sve češće osiguravaju srebro za industrijsku politiku i strateške zalihe, jer zanju da je ono ključno za energetiku, tehnologiju i infrastrukturu.

Dok god se srebro ne može zamijeniti drugim sirovinama, ostaje tražen i ograničen resurs.